Gubitak na težini je uobičajeni simptom Parkinsonove bolesti. Prema nekim kliničkim ispitivanjima, indeks tjelesne mase (BMI) u oboljelih od Parkinsonove bolesti je u prosjeku značajno niži nego u zdravih osoba. U kasnijim stadijima bolesti, uz teške motoričke fluktuacije, značajno je izražena i smanjena tjelesna težina.
Parkinsonova bolest podjednako remeti i kalorijski unos i potrošnju. Bolesnici s Parkinsonovom bolesti u pravilu imaju problema sa žvakanjem i gutanjem, pa je pogoršano i kvalitetno probavljanje hrane. Zbog pomanjkanja dopamina javlja se poremećaj mehanizma kontrole tjelesne težine i apetita. Stoga je pravilna prehrana u bolesnika s Parkinsonovom bolesti izuzetno važna.
Preporučuje se da oko 55% dnevnog kalorijskog unosa čine ugljikohidrati (uglavnom složeni – tjestenina, riža, kruh, krumpir), 30% masti i 15% proteini.
U bolesnika s Parkinsonovom bolesti potrebno je ograničiti unos proteina jer usporavaju pražnjenje želuca i sprječavaju prolazak levodope kroz krvno-moždanu barijeru. Ipak, preporučeni dnevni unos proteina mora biti zadovoljen i iznosi 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase na dan.
Unos masti također mora biti uravnotežen, jer masti poput proteina usporavaju pražnjenje želuca i apsorpciju levodope. Pri odabiru masnoća, prednost imaju jednostruko nezasićene masne kiseline koje djeluju protektivno na srce i krvožilni sustav.
Ugljikohidrati nemaju nikakav značajan utjecaj na metabolizam levodope, no čini se da neizravno potiču njen prijenos u mozak. Prehrana bogata ugljikohidratima i siromašna proteinima može povoljno utjecati na prijenos levodope u mozak.
Vlakna su vrlo važna jer potiču peristaltiku i crijevni transport što je inače otežano u bolesnika s Parkinsonovom bolesti.
Da bi se hrana što lakše probavila, preporuča se uzimanje sjeckane, mljevene ili gnječene hrane. Drugi važan faktor je kiselost želuca i preporuča se umjereno ili čak minimalno konzumiranje namirnica visoke kiselosti (narančin ili limunov sok, rajčice).
Dnevni unos nutrijenata treba uskladiti sa stadijem bolesti. U blažim oblicima primjenjuje se uobičajeni dnevni raspored, dok se u težim preporuča davati češće i manje obroke kako ne bi došlo do pretrpavanja želuca i teže probave.
Namirnice bogate proteinima treba davati rano ujutro ili kasno popodne kako njihov unos ne bi remetio apsorpciju levodope.
Zadnja izmjena: 07.01.2011.
Rezultati nove studije pokazali su da sjemenke divlje žižule mogu smanjiti starenje mozga i poboljšati kognitivne funkcije u modelima neurodegenerativnih bolesti.
Velika studija otkriva iznenađujuće veze između uobičajenih antibiotika, antifungalnih tretmana i rizika od Parkinsonove bolesti. Naime, odrasli kojima je propisano višestruko liječenje penicilinom tijekom posljednjih 15 godina pokazali su umjereno smanjen rizik od Parkinsonove bolesti Suprotno tome, oni koji su posljednjih godina primali dva ili više ciklusa antifungalnih lijekova imali su umjereno povećan rizik od Parkinsonove bolesti.
