Nastanak Parkinsonove bolesti usko je povezan s nedostatkom dopamina, tj. propadanjem dopaminergičkih neurona u dijelu mozga koji se naziva "crna tvar" (supstantia nigra), a zadužen je za kontrolu voljnih pokreta.
Točni uzroci propadanja ovih neurona još ni danas nisu poznati, kao niti faktori rizika. Smatra se mogućim da je sam proces starenja povezan s razvojem bolesti, no obzirom na činjenicu da se Parkinsonova bolest može javiti i u mlađoj životnoj dobi, očito da starenje nije i jedini faktor rizika.
Smatra se da bolesnici koji su po svojoj osobnosti uredne i disciplinirane osobe, sramežljivi i ponekad depresivni, zatvoreni i sitničavi, imaju veći rizik razvoja Parkinsonove bolesti. Takvi bolesnici najčešće ne konzumiraju alkohol i cigarete, a čini se da bi pušenje moglo imati protektivan učinak na razvoj Parkinsonove bolesti. No, još uvijek nije poznato jesu li ovakve osobine ponašanja izvorni faktor rizika za razvoj ove bolesti ili rani znak nedostatka dopamina.
Postoje i faktori okoliša koji mogu utjecati na razvoj Parkinsonove bolesti. Ti faktori uključuju herbicide, pesticide, teške metale (uključujući mangan) te konzumaciju bunarske vode jer je uočeno da se Parkinsonova bolest javlja češće u ruralnim nego u gradskim sredinama.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Rezultati nove studije pokazuju da bilo koji oblik vježbanja može značajno potaknuti rad mozga i pamćenje kod djece, odraslih i starijih osoba. Naime, pokazalo se, da redovita tjelovježba poboljšava opću kogniciju, pamćenje i izvršnu funkciju kod zdravih pojedinaca i onih s kliničkim stanjima, potvrđujući tjelovježbu kao ključnu, uključivu aktivnost za optimizaciju kognitivnog zdravlja.
08.03.2025. 08:5108.03.2025. 08:32
| Cell Reports | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija otkriva revolucionarno otkriće koje povezuje genetske varijante u genu ITSN1 sa značajno povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti, neurodegenerativnog stanja koje pogađa gotovo 2% odraslih osoba starijih od 65 godina. Smatra se, da bi ovo otkriće moglo utrti put novim tretmanima usmjerenim na usporavanje ili sprječavanje napredovanja Parkinsonove bolesti.
