Nastanak Parkinsonove bolesti usko je povezan s nedostatkom dopamina, tj. propadanjem dopaminergičkih neurona u dijelu mozga koji se naziva "crna tvar" (supstantia nigra), a zadužen je za kontrolu voljnih pokreta.
Točni uzroci propadanja ovih neurona još ni danas nisu poznati, kao niti faktori rizika. Smatra se mogućim da je sam proces starenja povezan s razvojem bolesti, no obzirom na činjenicu da se Parkinsonova bolest može javiti i u mlađoj životnoj dobi, očito da starenje nije i jedini faktor rizika.
Smatra se da bolesnici koji su po svojoj osobnosti uredne i disciplinirane osobe, sramežljivi i ponekad depresivni, zatvoreni i sitničavi, imaju veći rizik razvoja Parkinsonove bolesti. Takvi bolesnici najčešće ne konzumiraju alkohol i cigarete, a čini se da bi pušenje moglo imati protektivan učinak na razvoj Parkinsonove bolesti. No, još uvijek nije poznato jesu li ovakve osobine ponašanja izvorni faktor rizika za razvoj ove bolesti ili rani znak nedostatka dopamina.
Postoje i faktori okoliša koji mogu utjecati na razvoj Parkinsonove bolesti. Ti faktori uključuju herbicide, pesticide, teške metale (uključujući mangan) te konzumaciju bunarske vode jer je uočeno da se Parkinsonova bolest javlja češće u ruralnim nego u gradskim sredinama.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Zadnja izmjena: 21.08.2019.
Znanstvenici su razvili brzi, neinvazivni test krvi koji može detektirati Parkinsonovu bolest puno prije prve pojave simptoma Parkinsonove bolesti. Mjerenjem fragmenata RNA koji odražavaju patologiju mozga, test nudi novu nadu za ranu dijagnozu i ciljanu intervenciju.
Mali protein, alfa-sinuklein, uključen u neurodegeneraciju koja dovodi do Parkinsonove bolesti također pokreće vrstu raka kože poznatog kao melanom, otkrilo je novo istraživanje.
