Parkinsonova bolest jest progresivan i degenerativan neurološki poremećaj koji je karakteriziran primarno motoričkim simptomima. Parkinsonova bolest je vjerojatno najpoznatiji neurološki poremećaj kretanja, od kojeg u Europi boluje više od milijun ljudi.
Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju o "drhtajućoj paralizi" (An Essay on the Shaking Palsy).
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.
Iako hereditarno uzrokovana Parkinsonova bolest zahvaća tek manji broj bolesnika, uža rodbina ima 17% izgleda da će oboljeti od Parkinsonove bolesti za vrijeme svog života, ukoliko u obitelji postoji osoba oboljela od Parkinsonove bolesti.
Iako se otprilike kod 15% osoba Parkinsonova bolest dijagnosticira prije 50 godine, slučajevi su učestaliji u starijoj životnoj dobi. Od Parkinsonove bolesti oboljevaju podjednako i muškarci i žene.
Rezultati nove studije pokazuju da bilo koji oblik vježbanja može značajno potaknuti rad mozga i pamćenje kod djece, odraslih i starijih osoba. Naime, pokazalo se, da redovita tjelovježba poboljšava opću kogniciju, pamćenje i izvršnu funkciju kod zdravih pojedinaca i onih s kliničkim stanjima, potvrđujući tjelovježbu kao ključnu, uključivu aktivnost za optimizaciju kognitivnog zdravlja.
08.03.2025. 08:5108.03.2025. 08:32
| Cell Reports | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija otkriva revolucionarno otkriće koje povezuje genetske varijante u genu ITSN1 sa značajno povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti, neurodegenerativnog stanja koje pogađa gotovo 2% odraslih osoba starijih od 65 godina. Smatra se, da bi ovo otkriće moglo utrti put novim tretmanima usmjerenim na usporavanje ili sprječavanje napredovanja Parkinsonove bolesti.