Jednjak je mišićna cijev promjenjiva oblika koja vodi zalogaj od od ždrijela do želuca. Jednjak je u prosjeku dug oko 25 cm. Unutrašnjost (šupljina) jednjaka obložena je sluznicom koja se razlikuje od sluznice želuca te nije predviđena za učestali kontakt s želučanom kiselinom.
Rak jednjaka je maligni tumor koji se razvija u jednjaku. Maligni tumori jednjaka općenito gledajući su na trećem mjestu ljestice učestalosti malignoma u probavnom sustavu.
Incidencija raka jednjaka u svijetu je poprilično različita, te u zemljama Dalekog istoka prelazi 100/100.000, dok u Hrvatskoj u prosjeku iznosi više od 7/100.000.
Bolest se češće javlja u muškaraca, osoba starijih od 60 godina, te ljudi nižeg socio-ekonomskog statusa.
Zloćudni tumori jednjaka mogu biti primarni ili metastatski. Najčešći su primarni epitelni tumori: planocelularni (skvamozni) karcinom i adenokarcinom. Rijetko se nalaze primarni neepitelni tumori (limfomi i sarkomi), te neki metastatski tumori. Metastatski tumori čine oko 3 posto tumora jednjaka. Melanom i rak dojke najčešće metastaziraju u jednjak.
Planocelularni karcinom jednjaka najčešće se javlja u gornje dvije trećine jednjaka, dok se adenokarcinom jednjaka javlja u donjoj trećini jednjaka.
Planocelularni karcinom jednjaka nastaje u skvamoznim stanicama koje oblažu jednjak, a adenokarcinom jednjaka se obično razvija u žljezdastom tkivu donjeg dijela jednjaka.
Inače, incidencija adenokarcinoma jednjaka je u porastu, a javlja se u oko 50 posto slučajeva. Većina adenokarcinoma jednjaka izrasta iz Barretova jednjaka koji nastaje kao rezultat kronične gastoezofagealne refluksne bolesti (GERB) i refluksnog ezofagitisa.
Znanstvenici su otkrili mehanizam pomoću kojeg acetilsalicilatna kiselina može smanjiti metastaze nekih vrsta raka stimulirajući imunološki sustav. Smatra se, da bi ovo otkriće moglo dovesti do ciljane upotrebe acetilsalicilatne kiseline za sprječavanje širenja osjetljivih tipova raka te do razvoja učinkovitijih lijekova za sprječavanje metastaza raka.
