Dječja psihologija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 432 | Broj poruka: 1417

anonymous

Hana Hrpka, prof. psih.

Hrabri telefon
Zagreb, Draškovićeva 72


oskudan govor


Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor Poruka

anita913

18.04.2013. 11:40

Poštovana,imam sina od 26 mjeseci,prijevremeno je rođen sa 31 tj.mene zabrinjava što on slabo prića(desetak rijeći)razumije sve.redovito ga kontroliram kod neuropedijatra ali me on nešalje još logopedu!dali se trebam zabrinjavat zbog oskudnog govora??i moj sin još uvijek spava snama cijelu noć je kraj mene,ako ga pomaknem od sebe ili ga oću prebacit u kinderbetić odma plače,pa mi ga bude žao!(znam da bi već trebao spavati u kinderbetiću)neznam kako da ga odućim od spavanja snama?unaprijed hvala!

Hana Hrpka, prof. psih.

23.04.2013. 19:35

Draga Mama,

prvenstveno Vam se želim zahvaliti na ukazanom povjerenju i Vašem javljanju. Iz Vaše poruke vidljivo je da ste brižan roditelj koji želi samo najbolje svom sinu te ste spremni potražiti savjet stručnjaka kad mislite da je potrebno. Iz Vašeg upita vidim da pozorno pratite razvoj svog djeteta u svim područjima pa tako i u govorno-jezičnom i to mi je drago pročitati.

Iz Vašega upita mogu vidjeti Vašu majčinsku zabrinutost te nastojanja da obraćanjem stručnjacima umanjite svoje nedoumice, eventualne strahove i trenutne teškoće. Upravo su ta nastojanja, koja za cilj imaju osiguravanje dobrobiti djeteta, odlika angažiranih roditelja koji se trude aktivno i brižno izvršavati svoju roditeljsku ulogu. Ta uloga, katkada osima prelijepih trenutaka vezanih za našu dječicu, donese i situacije zabrinutosti, što ste i sami iskusili, ali sve se navedeno može podvući pod zajednički „nazivnik“, a to je pružanje ljubavi, topline i podrške našoj djeci, što mi se čini da Vi i činiti kada se radi o Vašem sinčiću.

Napisali ste da ste zabrinuti jer Vaš sinčić verbalno ne komunicira previše iako razumije sve što mu se govori. Kažete da ste i posjetili neuropedijatra koji Vas nije uputio kod logopeda te ste pitali ima li mjesta zabrinutosti i trebali se što ipak poduzeti u pogledu govorno jezičnog razvoja sinčića. Prilično je teško na ovaj način procijeniti postoji li razlog za zabrinutost jer na ovaj način ne mogu dobiti potpuni uvid u ponašanje i razvoj Vašeg sinčića, ali vjerujem da stručnjak u direktnome radu s djetetom ipak može doći do konkretnijih i točnijih zaključaka te mi je drago da ste se obratili neuropedijatru za kojega vjerujem da je u direktnome kontaktu s Vašim dječačićem iznio mišljenje koje se temelji na dobivenim podatcima i znanjem koje posjeduje kao liječnik u ovome području.

Iako je svako dijete individua za sebe, s vlastitim posebnostima i karakteristikama, većina ih u dobi između druge i treće godine može komunicirati s članovima obitelji i drugim ljudima. No, upravo individualne razlike među dječicom mogu dovesti do određenih razlika u pogledu tempa kojim djeca usvajaju govor i jezik. Neka djeca progovore vrlo rano. Druga progovore kasnije, no svejedno postignu uredan govorno-jezični razvoj. Većina stručnjaka smatra kako bi trebali imati velik vokabular i razumjeti određene razlike u značenju (npr. veliko i malo). Spominjete da razumije sve, što je ohrabrujuće jer pokazuje da razumije govor te može razumjeti značenje većeg broja riječi. Također, vrlo je pohvalno što ga redovito kontrolirate kod neuropedijatra.

Ono što Vam mogu savjetovati jest da svakako potičete govorno-jezični razvoj svog djeteta što vjerujem da s obzirom na Vaš dosadašnji angažman već i činite. Brojni su načini na koje je moguće potaknuti razvoj govora kod djece. Primjerice, ako Vaš sin kaže „Auto“, Vi možete nadopuniti takve izjave na način da kažete „Da, to je plavi auto. Auto ima prozore i gume (te pokažete prozore i gume). Auto može i trubiti (ovdje možete oponašati zvuk trube).“ Zatim, dok čitate slikovnice, možete opisivati slike i što se na slikama nalazi. Važno je koristiti kratke, jednostavne rečenice koje dijete može oponašati. Nadalje, postoje razne igre imenovanja. Na primjer, uzmete neku kanticu i u nju stavite razne igračke i predmete. I onda vadite redom predmete te ih imenujete i tražite od sina da i on imenuje neke predmete. Možete i pjevati pjesmice koje se rimuju ili brojalice. Također, jako je dobro postavljati otvorena pitanja na koja dijete ne može odgovoriti samo s „Da“ ili „Ne“. Primjerice, umjesto da pitate „Hoćemo se igrati s kockicama?“ pitajte „Hoćemo se igrati s kockicama ili ćemo se prošetati?“. Možete čitati slikovnice koje sadrže velike, zanimljive slike, pričati djetetu i istodobno mu pokazivati. Bilo bi dobro biti spontan i opušten, ne pokazivati zabrinutost pred djetetom (koliko god to bilo teško) te je važno pohvaliti dijete za sve dobro što učini. Pokušajte u svakom trenutku pričati s njim, verbalizirati sve što se oko Vas događa i što dijete čini, komentirati predmete i osobe. Također, važno je da mu pružite pravilan model izgovora. Možda Vam se neke navedene igre čine kao obične i jednostavne stvari, no ne smijemo ih zaboraviti jer na taj način djetetu na zabavan način potičemo razvoj govorno-jezičnih sposobnosti. Vjerujem da će neke od ponuđenih mogućnosti zajedno s Vašom upornošću i majčinskom ljubavi dovesti do napretka u pogledu govorno jezičnoga razvoja Vašega dječaka.

Naveli ste i da sin još uvijek spava s Vama u krevetu. Ne postoji univerzalni „recept“ kako dijete priviknuti da ne spava više s roditeljima jer svako je dijete individualno i drukčije. Spavanje u „kinderbetu“ vjerujem da je velika promjena za njega stoga je važno da se takva promjena uvodi polagano i postepeno. Možda ima takozvani „prijelazni“ predmet – omiljenu igračku ili možda dekicu – ako da, bilo bi dobro da ona uvijek bude uz njega u kinderbetu. Bilo bi dobro da se i uspavljuje u vlastitom krevetu kako bi krevet postao sigurno i stalno mjesto za spavanje. Prije spavanja biste mogli potaknuti neku opuštajuću rutinu – slušanje lagane glazbe, pjevanje ili čitanje priče. Na taj način odlazak na spavanje postaje udobno i sigurno iskustvo čime se umanjuje stres, uzbuđenje i svi dojmovi koji su se tijekom cijelog dana nakupili. Također, dobro je održavati raspored spavanja te dijete stavljati u krevet u otprilike isto vrijeme jer se pokazalo da rutina odgovora djeci. Na samom početku, nije nužno da on cijelu noć prespava u „kinderbetu“. Ponekad ga možete dio noći staviti da spava s Vama, no puštanje da prespava s Vama u krevetu moglo bi dovesti do navikavanja ukoliko se to učestalo događa. Stoga je važno je biti uporan i dosljedan u nastojanjima, naravno, uz puno topline i nježnosti uz priznavanje djetetu njegovih eventualnih strahova i nedoumica i svih osjećaja koji se javljaju u ovome procesu.

Ne znam odakle se javljate pa vam ne mogu dati kontakte institucija, udruga ili savjetovališta u Vašoj blizini u slučaju da se želite obratiti nekom od stručnjaka poput psihologa ili logopeda, no predložila bih Vam mogućnost obraćanja Centru za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, gdje postoji cijeli tim različitih stručnjaka (logopeda, pedagoga, psihologa i dr.), a kontakt broj telefona i adresa su: 01/24-57-560, Borongajska cesta 83f.

Za sva pitanja i informacije možete se obratiti i Telefončiću – savjetodavnoj liniji namijenjenoj roditeljima i drugima koji brinu o najmlađoj djeci. Njihov telefonski broj je: 01/48-50-555, a linija je otvorena od 7 do 22 sata. Profesionalni tim Telefončića čine medicinske sestre, patronažne sestre, primalje, psihologinje, socijalne pedagoginje i logopedinje. Glavni cilj je omogućiti dostupnost stručnih informacija o skrbi za djecu i suvremenom roditeljstvu, ali je ujedno i mjesto razumijevanja i ohrabrenja.

Ukoliko se poteškoće nastave, ukoliko imate dodatna pitanja ili su Vam potrebne određene informacije možete se također javiti putem besplatne i anonimne savjetodavne linije Hrabrog telefona na broj 0800 0800 svakim radnim danom od 9.00 do 20.00h ili pak e-mail-om na savjet@hrabritelefon.hr. Usluga koju Hrabri telefon nudi je i chat, svakim radnim danom od 15.00 do 18.00h na www.hrabritelefon.hr/chat. U slučaju dodatnih nedoumica ili potrebe za informacijama uvijek se možete iznova javiti i ovim putem.
Želim Vam puno sreće u odgoju Vašeg sinčića, strpljenja i upornosti, uz poticaj da i dalje nastavite biti brižna majka. Hvala još jednom što ste nam se javili na ovom forumu i nadam se da će Vam barem neki navedeni savjeti biti korisni.

Srdačan pozdrav,

Hana Hrpka, prof.