Autor
|
Poruka
|
Martina
|
05.06.2002. 09:52
Postovana lijecnice,
zanima me koji je postotak normalnih, nekompliciranih poroda. Takodjer Vas molim da mi objasnite zasto drugo porodjajno doba, prema klinickim smjernicama ne bi trebalo trajati dulje od dva sata. Naime, meni je ustanovljeno da sam potpuno otvorena u 9h ujutro a rodila sam u 15 i 30 potpuno normalno, bez dripa. I bez ikakvih posljedica.
I trece i posljednje pitanje, zasto lijecnici pretvaraju porod koji je potpuno prirodna i normalna pojava u klinicko stanje koje treba "lijeciti"?
Imam jos pitanja, ali ne zelim navaljivati, zato o tome nekom drugom prilikom.
Unaprijed hvala
|
Doc.dr.sc. Sanja Kupešić
|
08.06.2002. 23:32
Poštovana,
Slažem se s Vama da je porod fiziološka pojava, a trudnoća prirodno stanje. Ipak, zbog veće efikasnosti medicinske skbi brojne visoko rizične trudnoće koje bi se u prošlosti pobacile sada ispješno dočekuju drugi i treći trimester, zbog čega se stječe dojam o sve većem broju kompliciranih trudnoća koje zahtijevaju veći oprez i njegu.
Što se tiče Vašeg nalaza u prethodnom porodu, pretpostavljam da se radi o krvom tumačenju dokumentacije, jer krajnje je neobičan navod da ste 6 i pol sati bili "posve otvoreni" te da ste potom rodili bez dripa. Vjerojatno se radilo o postepenom otvaranju po partogramu, te da se zbog dobrog napredovanja poroda i uredne srčane akcije nije uključivao drip i uslijedio je prirodni porod.
|
Martina
|
10.06.2002. 13:02
Oprostite, sve što sam navela o svom porodu je potpuno točno. U 9h ujutro moj liječnik je rekao da sam potpuno otvorena, da se vidi glavica (to su njegove riječi) i da se odmah! uputim u bolnicu. U bolnicu sam došla u 11h (zbog prometa), u podne su mi probušili vodenjak, u 1 sam dobila trudove i u 15 i 30 sam rodila. Što je tu krivo protumačeno?
I lijepo vas molim, ako imate kakvu statistiku da mi odgovorite koliki je postotak normalnih poroda.
Hvala
|
Doc.dr.sc. Sanja Kupešić
|
11.06.2002. 13:03
Štovana gospođo!
Obzirom da se pregled u ambulanti redovito sastoji od tzv. pregleda u zrcalima, Vaš liječnik je pregledom u zrcalima jasno vidio glavicu ploda, no tim pregledom nije sa sigurnošću moguće procijeniti otvorenost ušća. Glavica se može vidjeti čim je ušće otvoreno 2-3 cm. Vaš opis u cijelosti odgovara prirodnom slijedu porođaja, jedino što odudara jest nalaz potpune otvorenosti ušća u 9,00! Obzirom da niste imali trudove najvjerovatnije je ušće bilo u 9,00 otvoreno 7-9cm, te se po prokidanju vodenjaka razvijaju trudovi koji u narednih 3 sata dovode do porođaja.
Napominjem da duljina trajanja poroda ne ovisi samo o otvorenosti ušća, već i o čvrstoći ruba ušća; intenzitetu, trajanju, frekvenciji trudova, veličini djeteta, rotaciji i spuštanju glavice te građi porođajnog kanala. Što se tiče postotka poroda u kojim se ne provodi indukcija (drip), on varira od ustanove do ustanove i u našoj se ustanovi se kreće oko 35%. Napominjem da je u suvremenoj obstetričkoj praksi (porodništvu) uobičajeni termin "aktivno vođenje poroda" kojim se sprečavaju produljeni (protrahirani porodi) koji su u prošlosti bili česta pojava i dovodili do mogućih komplikacija, te da je takav pristup opće prihvaćen u velikoj većini porodničkih odjela ne samo kod nas, nego i u drugim svjetski renomiranim centrima. Optimalni tijek poroda bira opstetričar i on ovisi o lokalnom nalazu, veličini fetusa, građi porođajnog kanala, nalazu fetalnog monitoringa (kardiotografije) i drugim parametrima, te ukoliko se ustanovi bilo kakvog odstupanje od uobičajenog tijeka porođaja uobičajeno se potiču trudovi u svrhu ubrzavanja tijeka poroda u interesu i majke i djeteta. Nikako se ne bih složila s terminom "normalni porod", jer mislim da i inducirani porod treba nositi naziv "normalni porod", a medicinsko znanje i terapijske opcije treba koristiti u svrhu poboljšanja perinatalne skrbi, među koje /ukoliko je to indicirano/ spada i skraćenje trajanja poroda optimalizacijom trudova.
|
Martina
|
12.06.2002. 12:12
Poštovana!
Pod "normalni porodi" mislila sam i na porode kod kojih je korišten drip, ali nije bilo komplikacija koje bi se završile carskim rezom ili vakuumom. Zapravo, trebala sam svoje pitanje postaviti obrnuto, tj. koliki je postotak poroda s komplikacijama koje završe carskim, vakuumom ili smsću rodilje ili djeteta?
Hvala
|
Doc.dr.sc. Sanja Kupešić
|
15.06.2002. 09:20
Poštovana,
U našoj bolničkoj populaciji postotak carskih rezova iznosi 10 do 13% (uočavaju se fluktuacije tijekom petogodišnjeg razdoblja). Postotak carskih rezova ovisi o populaciji trudnica. U rodilištima koja se susreću s većom patologijom, većom incidencijom prirođenih nakaznosti fetusa, intrauterinim zastojem u rastu, hipoksijom, dijabetičnim majkama, starijim rodiljama, višeplodnim trudnoćama , odjelima koji se bave medicinski pomognutom oplodnjom i sl (poput Klinike Petrove i Svetog Duha u Zagrebu) zasigurno se očekuje veći postotak carskih rezova. Što se tiče poroda vakuumom on se provodi u slučaju zastoja glavice i kada je glavica došla do tzv treće ravnine. U suvremenom porodništvu zamjetno se rjeđe primjenjuje ovaj način poroda naročito u slučajevima kada glavica nije potpuno angažirana jer su u tom slučaju moguće traume djeteta, pa se preferira porod završitit carskim rezom. Što se tiče perinatalnog mortaliteta /smrtnosti novorođenčadi/ on je na žalost nezaobilazna komplikacija , ali se značajno smanjuje tijekom posljednja dva desetljeća iako postoje razlike između pojedinih regija u RH (sa 38.5 promila između 1950 i 54. godine perinatalna smrtnost opala je na 10 do 12 promila tijekom posljednjeg desetljeća). Što se tiče smrti rodilja evidentno je da je u razdoblju između 1950. i 54. godine bilo 168 smrti rodilja na 100.000 porođaja, da bi se taj broj smanjio na 5 do 10 u razdoblju 1980 do 1985., a sada se smrtnost rodilja dešava u situacijama poput diseminirane intravaskularne koagulacije, tromboembolije i sl koje se smatraju rijetkim, ali na žalost nezaobilaznim komplikacijama koje se teško mogu predvidjeti i tretirati unatoč adekvatnoj medicinskoj skrbi.
|