neva
|
25.06.2001. 17:30
Poštovana doc. dr.Kupešić!
Odlučila se obratiti Vama u ime jedne 20-godišnje djevojke koja dugotrajno liječi klamidijsku infekciju. Naime,ona se nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji i savjet o daljnjoj terapiji čini mi se neophodan. Radi se o slijedećemd prije 5 godina počela je osjećati jako peckanje prilikom svakog mokrenja. Pravljene su urinokulture koje su uvijek bile negativne tako da su ju na kraju skoro proglasili neurotičnim djetetom. Zato se je ona prestala žaliti na svoje tegobe i trpila ih godinama. Sve do prošle godine kad su bolovi nadišli njene snage i tek su tada PRAVI TESTOVI dokazali prisustvo CHLAMYDIAE I UREAPLASMAE u urinu, a kasnije i na cervixu. Inače, ona nije imala prvi seksualni odnos i zarazu je pokupila čestim odlascima na bazen. Od kada je dokazano prisustvo
mikroorganizama liječena je slijedećim antibioticima: eritromicin, azitromicin, doksiciklin sa odmah susljednom azitromicinskom terapijom i fromilid. Testovi su na klamidiju (izolacija na kulturi) i dalje bili uvijek pozitivni (s velikim bolovima koje je osjećala kao posljedicu svakog brisa), jedino što je uništena Ureaplasma koja je kasnije bila negativna.Simptomi su cijelo vrijeme ostali persistentni.Jedino ublažavanje simptoma uslijedilo je kao posljedica uzimanja Fromilida 500 mg (ne manje doze) koji joj je sada propisan od strane liječnice opće prakse već treću ili četvrtu dvotjednu terapiju za redom. Krvne pretrage još nije napravila jer je liječnica rekla da pričeka završetak terapije.Uzima jogurte obogaćene bakterijskim kulturama i pije puno tekućine i čajeve. Ali simptomi nikako da nestanu, samo su ublaženi (ona kaže "kao melem na rani".Budući joj je liječnica preporučila i lokalnu terapiju, u Klaićevoj joj je nedavno uklonjen himen, međutim nije primila lokalnu terapiju.Sada je i dalje na Fromilidu,ali simptomi su prisutni te čeka nalaz papa-testa.Bris urethrae nije voljna ponavljati u nedogled budući su simptomi isti, a nakon uzimanja brisa osjeća još jače bolove i žarenje. Čitala sam da se za klamidijsku infekciju koriste i quinolonski antobiotici koji navodno lakše penetriraju u stanice što bi možda bilo učinkovitije protiv klamidije koja je intrastanični parazit. Međutim, prema mojim saznanjima, terapija tim antibioticima u praksi nije pokazala nikakve prednosti u odnosu na druge antibiotike. Ne znači da njoj ne bi možda pomogla?? Naišla sam na jedan članak u JID-u iz 2000. pod naslovom Multiple Drug-Resistant Chlamydia trachomatis Associated with Clinical Treatment Failure gdje je ovaj problem uočen kod 3 pacijenta, ali ne znam je li se došlo do kakvih saznanja kako pomoći takvim pacijentima budući se još rade istraživanja načina na koje klamidija može izbjeći uništenje antibiotskom terapijom. Nadalje, ultrazvučni nalaz (abdominalno)bio je uredan. Naš slijedeći korak je ponovni posjet urologu u Zaraznoj jer se tamo bave praćenjem dugotrajnih klamidijskih infekcija ,samo ne znam koliko to ima pozitivne posljedice na takve pacijente. Mnogo bi nam značilo kad bismo čuli mišljenje i najeminentnije znanstvenice u Hrvatskoj jer mislim da je jedan takav problem, u tako ranom periodu života, koji može imati posljedice na čitav životni tijek, a i sada već blokira normalan život, zapravo skoro na rubu tragičnosti.Unaprijed hvala i srdačan pozdrav!
|
Doc. dr. S. Kupešić
|
26.06.2001. 00:02
Poštovana gospođo Neva,
Zahvaljujem na Vašem potankom opisu kronične klamidijske infekcije i upitu vezanom za ovog najčešćeg uzročnika upala ženskog spolnog sustava. Na žalost, linije terapije koja je naša pacijetica, mlada 20-godišnja djevojka potrošila su jedino dostupno kliničko "oružje" protiv ovog stanja koje u slučaju dugotrajnih promjena izaziva ožiljavanje zahvaćenog tkiva i bolnost. Mislim da je ustanova u koju se obraćate (Zarazna bolnica) doista najbolje mjesto za obradu i liječenje ove podmukle bolesti. Ukoliko neće doći do negativizacije klamidije niti na jednu antibiotsku terapiju trebalo bi potražiti pomoć kliničkog farmakologa (KBC Rebro) koji će pokušati naći optimalno rješenje za liječenje ovog visoko rezistentnog soja klamidije. Jedno od uglednih imena ovog područja je Prof. Francetić. Unatoč urednom nalazu transabdominalnog ultrazvuka u budućnosti će se svakako preporučiti učiniti transvaginalni trodimenzionalni power dopler ultrazvuk kojim se mogu otkriti suptilne adhezivne promjene u maloj zdjelici koje nastaju kao posljedica tinjajuće klamidijske upale. U slučaju pogoršanja subjektivnih smetnji (bolovi) i vidljivih ultrazvučnih promjena , katkada se mora poduzeti laparoksopski zahvat kako bi se procjenio opseg "štete" i istodobno operativno odstranile promjene. Nadam se da će sugerirani put donjeti povoljno rješenje i da će Vaše slijedeće javljanje biti povodom izlječenja Vaše prijateljice.
|